Anatomija vala
Valovi, njihova ljepota, neprekidno kretanje i promjenjivost ne prestaju fascinirati ljude.
Važno je razumjeti da se promjene u oceanu događaju svake sekunde, a valovi u njemu su beskrajno različiti i jedinstveni.
Uspješno surfanje nemoguće je bez razumijevanja kako nastaju i šire se valovi, što utječe na njihovu brzinu, snagu, oblik i visinu.
Za početak ćemo objasniti terminologiju.
Anatomija vala
Nastanak valova
Periodična oscilacija vode u odnosu na ravnotežni položaj naziva se valom.
Njegovi glavni elementi su:
- podnožje – donja površina;
- vrh (lip, od engleskog lip – usna);
- front – linija vrha;
- cijev (tube/barrel) – dio gdje se vrh spaja s podnožjem;
- zid (wall) – nagnuti dio po kojem klizi surfer;
- rame – dio gdje zid postaje blaži;
- vrh vala – točka sloma vala;
- impact zone – mjesto gdje se ruši vrh vala.
Od čega se sastoji val
Zbog promjenjivosti valova, mjerenje njihove veličine vrlo je zahtjevno. Oscilacije se procjenjuju prema nekoliko parametara.
Visina – udaljenost od podnožja do vrha vala. Mjeri se na različite načine. U prognozama za surfere navodi se amplituda oscilacija meteoroloških plutača. Ponekad se visina vala izražava u „visinama“.
Budući da surfer klizi po valu u pognutom položaju, 1 „visina“ približno odgovara 1,5 metru.
Dužina – udaljenost između susjednih vrhova.
Nagib – omjer visine prema dužini vala.
Period – vrijeme između dva vala u grupi (setu).
Uzroci i značajke nastanka valova
Kakvi valovi postoje u oceanu
Suprotno popularnom uvjerenju, morski ili oceanski valovi ne nastaju zbog vjetrova u blizini obale. Najčešći valovi stvaraju se daleko u oceanu.
Vjetar koji dugo puše u istom smjeru pokreće ogromne mase vode, ponekad veličine višekatnica. Jak vjetar nastaje u zoni izrazito niskog tlaka, karakterističnoj za anticiklon.
Uz umjeren vjetar na površini oceana pojavljuju se kratki oštri valovi – „janjci“.
U početnim fazama nastajanja dvodimenzionalni valovi, čija visina ne prelazi njihovu dužinu, šire se paralelno u nizovima vrhova. Pojačanjem vjetra, vrhovi nestaju, a dužina vala raste brže.
Kad se brzina vala i vjetra izjednače, prestaje rast vrhova. Od tog trenutka raste brzina, dužina i period vala, dok se visina i nagib smanjuju. Takvi dugi valovi bolji su za surfanje .
Kako nastaju valovi
Tijekom rastuće oluje, mlađi valovi preklapaju se preko starijih, stvarajući privid kaotičnog kretanja mora. Kad more dosegne svoj vrhunac, valovi postaju maksimalno dugi, s rastegnutim frontama. Dužina vrhova može doseći stotine metara (rekord je do 1 km).
Valovi čiji vrhovi nekoliko puta premašuju dužinu nazivaju se trodimenzionalnim. Najčešće se trodimenzionalni valovi sastoje od izmjeničnih „brežuljaka“, „humki“ i „udolina“. Valovi dolaze u setovima (grupama) od 2 do 10. Najčešće po 3. Obično je srednji val najviši i najpravilniji u setu.
Kakvim valovima obiluje Peniche →
Što pokreće vjetar
Valovi surfanja
Svaki novi val podiže, a zatim spušta mase vode.
Zanimljiva činjenica: čestice vode ne kreću se horizontalno, već po nepravilnom krugu ili elipsi, okomitoj na front vala.
Zapravo, putanja kretanja čestica vode podsjeća na petlje: intenzivna rotacija „vodenog kotača“ kombinira se s blagim kretanjem prema vjetru.
Tako nastaje profil vala: zavjetrinska padina vala je blaga, dok je zavjetrinska strma.
Zbog toga se vrhovi naginju i formiraju pjenu.
Tijekom vjetra ne pomiče se masa vode, već profil vala. Tako, izgubljena surferska daska ljulja se naprijed-natrag, gore-dolje, polako se krećući prema obali.
Što određuje parametre valova
Divovski valovi u oceanu
Parametri ovise o brzini i trajanju vjetra, promjeni smjera vjetra, dubini vodenog tijela i dužini vala.
Posljednje ovisi o veličini vodenog područja. Akcije vjetra trebale bi biti dovoljno intenzivne da pokriju cijeli prostor.
Zato se stabilni valovi za surfanje obično nalaze na oceanskoj obali.
Kada se brzina vjetra promijeni i smjer okrene za više od 45 stupnjeva, stari valovi usporavaju, a zatim se formira novi sustav valova.
Swellovi
Fotografija oceanskih valova
Kada dosegnu svoju maksimalnu veličinu, valovi se kreću prema obali. Izravnavaju se: manji valovi se stapaju s većima, a sporiji s bržima.
Masa valova jednake veličine i snage, rođena iz oluje, naziva se swell. Putovanje swella prema obali može trajati i tisućama kilometara.
Postoje vjetrovni i dna swellovi.
- Prvi nije prikladan za surfanje: valovi neće prijeći veliku udaljenost i lome se već na dubokim područjima.
- Drugi je pogodan, jer njegovi dugi i brzi valovi prelaze dug put i postaju bolji kad se lome.
Swelli se razlikuju po amplitudi i periodu. Što je period dulji, to su valovi kvalitetniji i ravnomjerniji.
Na Baliju se vjetrovnim swellom nazivaju valovi s periodom kraćim od 11 sekundi. Valovi s periodom od 16 sekundi su izvrsni, a oni s periodom od 18 sekundi predstavljaju pravu sreću za profesionalne surfere.
Za svako mjesto za surfanje poznat je optimalan smjer swella koji stvara kvalitetne valove.
Lomljenje valova
Vrste valova u oceanu
Dok se kreću prema obali, nailazeći na plićake, grebene ili otoke, valovi postupno gube svoju snagu.
Što je udaljenost veća od središta oluje, to su valovi slabiji.
Kad naiđu na plićak, mase vode koje se kreću nemaju kamo, pa se dižu prema gore.
Period valova se skraćuje, kao da se skupljaju, usporavaju, postaju kraći i strmiji. Tako raste val za surfanje.
Konačno, grebeni valova se prevrću, dolazi do njihova lomljenja. Što je veći prijelaz u dubini, to je val strmiji i viši!
Takvi valovi se stvaraju uz grebene, stijene, potopljene brodove te na strmim pješčanim plićacima.
Greben počinje rasti kada je dubina polovica visine vala.
Smjer vjetra
Visina olujnih valova u oceanu
Surferi
ustaju u zoru kako bi surfali po mirnoj vodi bez vjetra – to je idealna situacija.
Kvaliteta valova ovisi o obalnom vjetru, a neki od najkvalitetnijih valova nalaze se ovdje → .
- Onshore – vjetar koji puše s oceana prema obali.
“Otpuhuje” grebene, raspršuje valove, što rezultira time da postaju neravni; ne dopušta im da se pravilno forme.
Onshore vjetar čini da se valovi lome prerano. To je najgori vjetar za surfanje, jer može upropastiti cijelu sesiju.
Opasno je ako su smjerovi vjetra i swella isti.
- Offshore – vjetar s obale prema oceanu.
Ako ne puše u naletima, daje valovima pravilan oblik, “diže” ih i odgađa trenutak njihova lomljenja.
Ovaj vjetar je idealni za surfanje.
- Crossshore – vjetar koji puše uzduž obale. Ne poboljšava, a ponekad može znatno pokvariti frontu valova.
Vrste valova
Valovi u oceanu
Closeout – zatvoreni val koji se lomi odjednom po svojoj cijeloj dužini, zbog čega je neprikladan za surfanje.
Blagi valovi nemaju brzinu ni strminu. Zbog blagog nagiba dna polako se lome, ne stvarajući visoku stijenu ni tunel, pa su preporučljivi za početnike.
Plunging waves – snažni, brzi, visoki valovi koji nastaju pri nagloj promjeni dubine. Omogućuju izvođenje trikova. Formiraju tunele unutar valova, što omogućava vožnju unutar njih.
Preporučuju se profesionalcima, a opasni su za početnike – s njih se češće pada.
Vrste surf spotova
Surf spotovi
Mjesto gdje se val formira naziva se surf spot. Karakter vala ovisi o specifičnosti morskog dna.
- Beach-break – mjesto gdje se valovi lome zbog pješčanog dna. Na mjestu gdje se dubina mijenja, val se savija i lomi prema plićaku. Ovo pruža surferu priliku za klizanje po vodenoj stijeni.
Beach-breakovi, poput onih u francuskom gradiću Hossegor, najbolji su za početnike jer pješčano dno nije opasno pri padovima.
Posebnost takvih spotova: promjene u nakupljanju pijeska mijenjaju položaj valova, što vodi promjeni njihova karaktera. Piksi – mjesta lomljenja valova – zbog toga “lutaju”.
Takva situacija je uobičajena za australske beach-breakove, dok su pijesci na Baliju relativno stabilni.
Za iskusne sportaše surfanje na zatvorenim valovima plaže nije zanimljivo. Oni traže spot s heterogenom strukturom dna koja će stvoriti razlike u visini valova.
- Reef-break – mjesto gdje se na dnu nalazi greben ili hrpa kamenja. Nagla promjena dubine stvara visoke valove s “tunelima”, a lomljenje se događa kasnije.
Glavna prednost takvih valova je njihova postojanost i predvidivost. Greben je često zaštićen pješčanom obalom, što surferima olakšava dolazak do lineup-a. Rifni valovi (reef breaks) preferirani su za iskusne surfere, no zbog oštrih rubova grebena i stijena mogu biti opasni u slučaju pada.
Primjeri – Pipeline na Havajima, većina surf-spotova na Baliju. Upravo su ovi klasični valovi zabilježeni u najboljim video materijalima o surfanju.
Tipovi surf spotova
- Point-break – najduži valovi, nastaju kada swell udari u prepreku koja izlazi iz vode: rt, poput irskog , poluotok, poput Cornwalla , kamenu hrid ili stijenu.
Nakon što zaobiđe prepreku, stvaraju se valovi savršenog oblika koji se lome postepeno, protežući se na duljinu veću od nekoliko stotina metara. To omogućuje dulje vožnje.
Primjeri – spot Medewi na Baliju, Bells Beach u Australiji.
Lijevi, desni i vršni valovi
Različiti valovi za surfanje
Smjer vala ukazuje se iz perspektive mora, iz pozicije surfera koji se kreće prema obali.
Lijevi val lomi se s desna na lijevo.
Surfer klizi po stijenci vala ulijevo kako ga greben ne bi prekrio.
S obale će taj smjer djelovati obrnuto, kao kretanje udesno.
Desni val – suprotno od lijevog.
Vršni val lomi se istovremeno u oba smjera, omogućavajući dvojici surfera da se voze u različitim smjerovima.
Utjecaj plime
Utjecaj plime u surfanju
Na formiranje valova utječe i razina vode u oceanu, koja se podiže dvaput dnevno tijekom plime.
Rašireno je pogrešno uvjerenje da je najbolji surf tijekom plime. To nije točno: svaki spot ima svoje uvjete za stvaranje idealnih valova.
Tijekom oseke početnici imaju veću vjerojatnost sudara sa stijenama na dnu.
Tijekom maksimalne plime veliki obalni valovi otežavaju ulazak u ocean.
Prije surfanja preporučuje se istražiti značajke spota i raspored plime.
Valovi su mističan i očaravajući prirodni fenomen. Savršen val za svakog surfera je drugačiji. Početnici sanjaju o duljim vožnjama bez padanja; neki žele raditi okrete na ravnoj stijenci vala; drugi se žele spustiti niz ogromne vrhunce, a poneki žele voziti unutar brzog kružnog tunela.
No svi sanjaju o osjećaju moćnog osvajača divljih elemenata prirode, koji pobjeđuje strah te nadmašuje vlastitu nesigurnost i slabost!
Video
Pogledajte video o surfera koji osvaja gigantski val:
